Naslovna > Kolumne > Ekologija > Globalno zatrumpljenje
trumo

Globalno zatrumpljenje

ili o ekološkim politikama novoizabranog američkog predsjednika.

 

Donald Trump je 20. siječnja 2017. godine službeno postao predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Dolaskom na vlast pokrenuo je golem otpor aktivista, političara, čak i pripadnika vlastite, republikanske stranke kad se govori o klimatskim politikama.

 

Ako ste mislili da će Trumpova anti-klimatska kampanja stati s nekoliko tweetova u kojima negira sam fenomen globalnog zatopljenja, u krivu ste. Već od prvog dana Trumpova predsjedništva, s internetskih stranica Bijele kuće uklonjen je svaki spomen klimatske promjene. Moramo ipak biti pošteni, klimatska promjena spominje se u novom Američkom energentskom planu čija je glavna točka ukidanje „štetnih regulacija u energentskoj industriji“. Inače, štetnim regulacijama smatraju se Obamini Akcijski klimatski plan i Zakon o američkim vodama.

 

trump

 

 

Dok iz Kine dolazi vijest o završetku izgradnje najveće solarne elektrane kapaciteta za napajanje čak 200 000 kućanstava, Trump u energentskom sektoru najavljuje obnovu ugljena kao izvora energije. Bez panike, američki predsjednik navodi kako se radi o „čistom ugljenu“ iako svjetski znanstvenici nisu u potpunosti sigurni u postojanje ovakvog izvora energije.

 

Premda je klimatske promjene proglasio kineskom zavjerom, klimatski stručnjaci svejedno žele svojim savjetima pomoći novom predsjedniku. Kako bi ostvario svoj cilj i obnovio Ameriku, predložili su mu da nastavi s razvojem zelene tehnologije, što će otvoriti nova radna mjesta i poboljšati ekonomiju. Profesor John Schellnhuber s njemačkog instituta Potsdam Trumpa je domišljato upozorio i na mogućnost pretvaranja Kine u „zelenog lidera“: „Ako želite Kinu ponovno učiniti sjajnom, onda se držite svojeg predizbornog plana“.

 

Pomalo očekivano, Trumpove najave o zaokretu u klimatskoj politici zabrinule su niz političkih aktera. Tako se popularna republikanka i bivša šefica okoliša Christine Todd Whitman iz Busheve administracije osvrnula na novog predsjednika prozvavši ga bezobzirnim prema Agenciji za zaštitu okoliša i znanosti koja podupire njen rad. Trumpa je okrivila da izdaje republikansko naslijeđe konzerviranja, odnosno očuvanja prihvaćanjem naftnih tajkuna u svoj kabinet.

 

Kritiku Trumpa potaknuo je i izbor vrlo kontroverznih članova kabineta. Tako je novi državni tajnik Rex Tillerson bivši CEO tvrtke Exxon Mobil koja je, uz vodstvo Tillersona, donedavno službeno negirala postojanje klimatske promjene i bila jedna od osnivačica Globalne klimatske koalicije. Možda ste iz imena pretpostavili da je to koalicija za zaštitu okoliša ali zapravo se bavila ukidanjem regulacija za emisije stakleničkih plinova.

 

Značajnu kontroverzu izazvao je i novi šef Departmana energije Rick Perry. Osim što je prije nekoliko godina izjavio kako misli da je ministarstvo kojem je sada na čelu nepotrebno, Perry podupire korištenje fosilnih goriva iz Texasa. Perryjev izbor za šefa departmana energije ipak se može smatrati zanimljivim jer je tijekom izborne kampanje ostao zapamćen po izjavama o Trumpu, između ostalog ga nazvavši „rakom konzervativizma“.

 

Dakle, što se može očekivati od Trumpa u narednom razdoblju? Negiranje klimatskih promjena, kronični nedostatak razumijevanja za kritiku i pluralizam mišljenja, barem kad se radi o klimatskim promjenama. Možda je pravo pitanje ipak: koliko će dugo Trumpu biti omogućeno ići u smjeru suprotnom od ostatka svijeta kad se govori o klimatskim politikama?

 

Piše: Luka Gudek