Naslovna > Slider Homepage > Gong o lex šerifu
gong logo

Gong o lex šerifu

GONG je zatražio ocjenu ustavnosti tzv. lex šerifa.

 

Uputili su zahtjev Ustavnom sudu pozivajući se prvenstveno na Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. Izmjenama Zakona o područnoj i lokalnoj samoupravi nastoji se smanjiti važnost predstavničkih tijela, što je u suprotnosti s poveljom.

 

Iz GONGA dodaju da se prijedlogom Zakona predstavničko tijelo svodi na fikus, umjesto da se jača njihova pozicija.

Prenosim njihov dopis javnosti u cjelosti:

 

U skladu s prethodnim najavama vezanim uz Lex Šerif, GONG je podnio zahtjev Ustavnom sudu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti pozivajući se prvenstveno na Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koja predviđa da će se pravo na lokalnu samoupravu provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna, no Izmjene Zakona utvrđuju upravo suprotno – da se uloga predstavničkih tijela smanjuje i da ona mogu biti raspuštena ukoliko traže odgovornost izvršne vlasti u slučaju izglasavanja proračuna.

 

Tri su glavna temelja za GONG-ov zahtjev za ocjenu ustavnosti koja proizlaze iz konačne verzije zakonskog teksta:

  1. dokidanje prava na lokalnu demokraciju koja je sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi jedno od glavnih temelja svakog demokratskog sustava. Pravo na lokalnu demokraciju se sukladno Ustavu Republike Hrvatske ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima. Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, umjesto da se jača pozicija predstavničkog tijela, a time i prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, predstavničko tijelo se svodi na „fikus“ koje Vlada može raspustiti pri čemu se ne raspuštaju općinski načelnik/gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici. Dakle, nositelja prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada raspušta, a istovremeno nositelji izvršne vlasti ostaju na svojim dužnostima s velikim ovlastima.
  2. Dokidanjem prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu raspuštajući predstavničko tijela od strane Vlade, a da pri tom izvršna vlast ostaje na dužnosti, krši se i ustavno načelo diobe vlasti kojim je u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
  3. Izmjene Zakona dovode do kršenja načela vladavine prava, pravne sigurnosti i predvidljivosti s neopravdanim ugrožavanjem prava na lokalnu samoupravu budući da nisu postojale nikakve okolnosti za stupanje na snagu dan nakon objave, bez da se odredi uobičajeni vacatio legis.

 

Novo zakonsko rješenje zasigurno ne stvara temelj za ostvarivanje prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu već predstavlja ozbiljan udarac i degradiranje funkcije lokalne demokracije, a onda i demokracije uopće. Ustavne odredbe protiv kojih je usmjereno postojeće rješenje su sljedeće:

  • Članak 133: Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.
  • Članak 4: U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
  • Članak 3: Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

 

K tome, GONG-ovo istraživanje „Naša zarobljena mista dokazalo je da su prakse zarobljavanja lokalnih i regionalnih jedinica omogućene i poduprte upravo važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima te da se razvijaju u interakciji s vodećim nacionalnim strankama. Važeći pravni okvir te ojačana uloga izvršne vlasti nauštrb predstavničkog tijela izravno pridonosi stvaranju klijentelističkih, a ne demokratskih građanskih odnosa na lokalnoj i regionalnoj razini.

 

Gubeći značajne ovlasti uz mogućnost jednostavnog raspuštanja predstavničkog tijela, a da izvršna vlast ostaje na dužnosti, predstavničko tijelo je izgubilo jedno od svojih osnovnih funkcija, a to je da predstavlja tijelo kojemu je izvršna vlast odgovorna te da predstavlja i zastupa pravo građana na samoupravu kroz lokalna i područna (regionalna) predstavnička tijela.

 

GONG stoga poziva Ustavni sud da reagira i ukine spornu odredbu novog Zakona te uputi zakonodavca da kroz unaprjeđenje zakonodavstva i jačanje uloge predstavničkog tijela u odnosu na izvršnu vlast osigura građanima stvarno ostvarivanje prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a time i pravo na lokalnu demokraciju.