Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Radio Student > HP: COP26 ili FLOP26?
11_13_21_HP ZA WEB_COP26

HP: COP26 ili FLOP26?

Ovu subotu u Glasgowu je završena 26. konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama poznatija kao COP26. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici iz 200 zemalja koji su potpisali konačni sporazum, odnosno Glasgowski klimatski pakt.

 

Pišu: Maristela Baričević i Dario Topić

 

Iako je nacrt konferencije u početku predlagao „phase out“ ugljena, u posljednjim trenucima sastanka Kina i Indija promijenile su tu odluku. Phase out faza zamijenjena je phase down fazom, odnosno od postupnog ukidanja korištenja ugljena, svi klimatski stručnjaci dogovorili su njegovo postupno smanjivanje.

 

Neke europske zemlje nisu bile zadovoljne tim potezom, no na kraju su se svi svjetski leaderi ipak složili s tim prijedlogom sa zaključkom da je cjelokupni dogovor bolji nego da ga uopće nema. Cilj summita u Glasgowu bio je smanjenje ubrzanja zagrijavanja Zemlje, a time i usporavanje klimatskih promjena u sljedećih nekoliko godina. Do 2040. godine potrebno je ograničiti zagrijavanje na samo 1,5 Celzijevih stupnjeva.

 

Izravno sa summita iz Glasgowa za Radio Student javila nam se i meteorologinja te novinarka N1 televizije Tea Blažević. Okružena svim svjetskim liderima u borbi protiv klimatskih promjena, Tea je priznala da je atmosfera u gradu podvojena, a pritisak aktivista ogroman.

- Oni su dosta oštro nastrojeni prema vladama te pregovaračima i stalno ističu da je konkretnih ciljeva premalo, odnosno nazivaju to pustim obećanjima – objasnila je Tea.

 

Međutim, s aktivistima se po pitanju konkretnosti određenih pitanja ne slaže jer ističe da je ove godine pomak vidljiv te da je to dobar pokazatelj kako su se neke stvari ipak počele rješavati ili su na tom putu. Primjer tome je ovogodišnji nacrt “Odluke o COP-u“ u kojem se prvi put u povijesti spominju mjere poput “phase out” ugljena, prestanka subvencioniranja fosilnih goriva, prestanka deforestacije, izgradnje klimatskih pametnih gradova i slično.

- Naravno da neke zemlje to neće podržati, ali velika je stvar činjenica da su takvi prijedlozi i opcije uopće ušle u rječnik konferencije – nastavila je.

 

Ono što je posebice važno da se raspravlja u globalnom kontekstu jest klimatsko financiranje čiji će se iznosi, prema obećanjima velikih država, udvostručiti. O tome problemu svoje stavove i prijedloge davali su oni od običnih građana i privatnika do businessmena i znanstvenika.

 

Klimatski stručnjaci takve ciljeve smatraju ambicioznima, ali da će u takva obećanja početi vjerovati ako se sljedeće godine, kada ponovno svi sjednu za stol, pokažu neki rezultati koji će potvrditi smisao tog planiranja.

- I Hrvatska je već u ovim trenucima promijenila načine poslovanja te djelovanja klimatskih aktivnosti zbog toga što  njoj Europska unija nameće određene regulative. Mi moramo pratiti sve te trendove, a već smo se priključili onom o prestanku korištenja ugljena – osvrnula se Tea na napuštanje tog energenta koji je ključan korak u borbi za radikalno smanjenje emisija ugljikovog dioksida te sprečavanje klimatskih promjena.

 

U posljednjih nekoliko godina Zemlja je zagrijana za 1,1 Celzijev stupanj što ostavlja velike posljedice na klimu i život na planeti. Ako i ostanemo unutar okvira Pariškog sporazuma nećemo se riješiti klimatskih katastrofa poput toplinskih udara, dugotrajnih suša, požara ili poplava koje negativno utječu na poljoprivredu i gospodarstvo.

- Nakon završetka pandemije, klimatska kriza trebala bi postati sljedeća najvažnija tema uključujući i energetsku tranziciju jer ona može izazvati puno gore gospodarske poremećaje nego sama pandemija – upozorava novinarka.

 

Ako se planovi summita ne ostvare ili barem ne postanu neka osnova za sprečavanje klimatskih promjena, Zemlji do 2100. godine prijeti porast temperature za 2,4 stupnja. Ono što potvrđuju stručnjaci s Cambridgea jest i činjenica da se na Arktiku događa sve brže zagrijavanje i otapanje leda pa se raspravlja o njegovom ponovnom zamrzavanju.

- Nadam se da će i Hrvatska pridonijeti podizanju svijesti o tome problemu. Ljudi uglavnom toga jesu svjesni, ali ne i po pitanju nekog individualnog djelovanja. Naša zadaća medija jest da to prikazujemo na realan i objektivan način te da gledateljima, uz pomoć znanosti, pokažemo što se može dogoditi s našom planetom – zaključila je.

 

Više o potencijalnim problemima sve većeg zagrijavanja Zemlje, nastavka proizvodnje ugljena te o tome kako je i Jadran jedan od žrtava klimatskih promjena, poslušajte u novoj epizodi Homo Politicusa.