Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Vijesti > HR dug ide prema 80% BDP-a
Boris Lalovac

HR dug ide prema 80% BDP-a

Hrvatski javni dug će biti blizu 80% BDP-a, a proračunski deficit iznad 5,8%, tvrdi ministar financija Boris Lalovac.

 

Prema novoj Eurostatovoj metodologiji, proširio se obuhvat te su u javni dug uključene i Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i još šest, sedam kompanija. To je zapravo realna slika Hrvatske, izjavio je Lalovac. Napomenuo je da s tim širim obuhvatom primjerice 2010. i 2011. javni dug ne bi bio 40 nego 60 posto BDP-a.

 

Poručio je da će te tvrtke, izvanproračunski fondovi uključeni prema novoj metodologiji u javni dug, morati proći restrukturiranje.

 

To je nova metodologija, što znači da se neće morati rezati samo centralni proračun, nego i ti izvanproračunski fondoviSvi koji sada ulaze, a stvaraju taj javni dug, morat će proći snažne mjere restrukturiranja. To se više neće moći odgađati i držati izvan proračuna. Morat će nositi teret centralne države – ako mi režemo, morat će i oni, kazao je Lalovac.

 

Javni dug Hrvatske u drugom je tromjesečju dosegnuo 252,7 milijardi kuna ili 77 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je 664 milijuna kuna ili 0,4 postotna boda više nego u prethodnom tromjesečju, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata.
Kako napominje europski statistički ured, podaci o hrvatskom javnom dugu su privremeni jer se još usklađuje obrada podataka. U ponedjeljak je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio da je dug opće države na kraju 2013. iznosio gotovo 250 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, što je prema novoj metodologiji ESA 2010 8,6 postotnih bodova više u odnosu na prethodnu procjenu, jer su u obuhvat opće države, među ostalim, uključene Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb.

 

Primjenom nove metodologije ESA 2010, konsolidirani dug opće države rastao je od 2010. do 2013. u prosjeku između 27 i 29 milijardi kuna godišnje. Na kraju ove godine konsolidirani dug opće države mogao bi, prema projekcijama Ministarstva financija, iznositi 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a.

 

Na kraju drugog tromjesečja, javni dug Češke iznosio je oko 44 posto BDP-a, a Rumunjske 38,5 posto. Mnoge članice eurozone imaju mnogo veći javni dug. U Francuskoj je, primjerice, 95 posto BDP-a, a Italija čak 133 posto. No na svjetskim financijskim tržištima ne vrijede ista pravila za sve. Tranzicijskim zemljama ne tolerira se ista razina zaduženosti kao članicama eurozone, rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

 

IZVOR:HRT