Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Kolumne > Izgubljeni kontinenti i čovjekovo pokoravanje svijeta
mauritius otok

Izgubljeni kontinenti i čovjekovo pokoravanje svijeta

Kroz mitove i legende nalazimo na zapise o izgubljenim kontinentima. Najpoznatiji od njih je svakako Platonova Atlantida, a spominju se još tajanstvena Lemurija u Indijskom oceanu i Mu u Tihom oceanu.

 

Piše: Marko Šimac

 

No oni su samo priče, iza kojih nema znanstvenih dokaza. Postoje li pravi potonuli kontinenti?

 

Poznato nam je da se ispod površine oceana kriju potopljeni kontinentalni platoi poput Mascarenea kod Madagaskara, Kerguelena kod Antarktika ili Mauricije, koja se protezala središnjim dijelom Indijskog oceana od zapadne Indije do Mauricijusa. Nekada su to bili veliki otoci koji su bujali životom, ali danas su prekriveni s par tisuća metara oceana. Osim takvih platoa poznajemo i kontinentalne fragmente poput Sejšelskog otočja, koji su u većem broju nekada bili dio Indije i Dekanskih trapova. Sve su to maleni ostaci raspada nekadašnjeg superkontinenta Gondwane, koja se počela raspadati prije oko 180 milijuna godina. Raspao se na Južnu Ameriku, Afriku, Madagaskar, Indiju, Arabiju, Antarktiku i Australiju. Uglavnom je odvajanje Indije od Antarktike i Afrike izazvalo postojanje i potapanje gore opisanih kontinentalnih platoa i fragmenata. No jedan je dio nekadašnje Gondwane toliko značajan da mu trebamo posvetiti posebnu pažnju. Riječ je o potonulom kontinentu Zelandiji.

 

zelandia

 

Zelandija je područje površine oko 4 920 000 kilometara kvadratnih ili preko polovine površine Australije. Zbog veličine, debljine i gustoće kontinentalne kore, mnogi Zelandiju smatraju potonulim kontinentom, a to je potvrđeno međunarodnom znanstvenom ekspedicijom iz 2017. Sukladno zaključcima te ekspedicije možemo reći da Zemlja ima osam kontinenata.

 

Kontinent Zelandija se proteže od istočnih obala Australije do Nove Kaledonije pa sve do iza Novog Zelanda. Danas je većina tog područja, oko 94% Zelandije, ispod površine Tihog oceana. Kontinent se sastoji do dva dijela, Sjeverne Zelandije i Južne Zelandije, a rastavlja ih veliki rasjed Alpine, koji je granica Pacifičke i Indo-Australske tektonske ploče.

 

Nepotopljeni dio kontinenta se, obzirom na pripadnost, može podijeliti u dvije velike skupine. Jedna skupina je grupirana oko Nove Kaledonije, a druga oko Novog Zelanda. Oko Nove Kaledonije smjestili su se otočje Lord Howeja, otoci Norfolk te grebeni Elizabeth i Middelton, a oko Novog Zelanda, kao najveće nepotopljene mase Zelandije, otočne skupine Antipod, Aucland, Bounty, Campbell i Chatham. Na cijelom tom području živi ukupno oko 5 milijuna stanovnika.

 

Osim kontinenata, kontinentalnih fragmenata ili mikrokontinenata te platoa, naveli bismo i dijelove potopljene završetkom posljednjeg ledenog doba. Tada se razina mora podigla za otprilike 120 metara, na današnju razinu. Pritom su potopljeni predjeli jugoistočne Azije, koje nazivamo Shaul, te predjeli oko Australije, pa su tako Papua Nova Gvineja i Tasmanija postali otoci. Upravo su ti kopneni mostovi, koji su značajno približili Aziju Australiji omogućili doseljavanje ljudi na taj otočni kontinent.

 

Drugi važni kopneni most je bio Beringia ili današnji Beringov prolaz. Postojanje tog kopnenog mosta omogućilo je da ljudi i životinje migriraju iz Azije u obije Amerike. Potapanjem Beringije krajem zadnjeg ledenog doba nastali su i otoci tog dijela Sjevernog ledenog mora, među kojima bismo izdvojili Wrangelov otok, gdje su mamuti preživljavali još tisućama godina nakon što su izumrli u ostatku svijeta, sve do otprilike 2000 godine prije Krista.

 

Više o ovoj temi poslušajte na snimci Nove – emisije o svemiru I svemu ostalom.