Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Knjiški Moljac

Knjiški Moljac

Promocija “Pjesme od formata”

Pismo

05. 7. 2014. u 19 h  u O'gradi će se održati promocija zbirke poezije Marijana Grakalića "Pjesme od formata".    Marijan Grakalić (1957.) je pisac i novinar koji smrtuje u labirintu Zagreba sazdanom od zbilje i snova, čežnji i slutnji i svega onog što čudom postaje mjestom izrastanja autorske originalnosti. Iako se bavio mnogim zanimanjima, privrženost pisanju kod njega je stalna. Očit je tu dubok trag odrastanja u kući njegova oca, također Marijana Grakalića, novinara i pjesnika koji je desetljećima skupljao knjige stvarajući golemu, sada već nažalost odavno nestalu biblioteku, kao što je također nestalo i mnogo toga drugoga što je bilo važno prije nego se prelomila epoha u kojoj živimo. Odrastanje u takvom stvarnom i zamišljenom labirintu riječi i značenja, naslova i likova, djela i saznanja, nije ustvari niti moglo rezultirati drugim no što je književnost i poezija.   Studirao je na Sveučilištu u Zagrebu, a jedan je od pokretača časopisa ''Zoon Politikon '' (1978.). Pisao je u Quorumu, Pitanjima, Poletu, Danasu, Večernjem listu, Odjeku, Startu, Mladini, Vjesniku, Večernjem listu, Nonu i drugim dobrim listovima i časopisima osamdesetih. Od godine 1989. pa do 1993. bio je glavni urednik neovisnog mjesečnika ''Azur journal'' i istoimene nakladničke kuće, gdje kao urednik potpisuje brojna izdanja domaćih pisaca i publicista. Kratko vrijeme radi u ''Mladosti'' i ''Globusu'', da bi potom dizajnirao trgovinu (galeriju) ''Arkadija'' koja se bavila raznovrsnim mitopoetičkim artefaktima. Danas piše i uređuje portal ''Radio Gornji grad''.   Objavljene knjige: ''Ljubljanski proces'', Emonica, Ljubljana 1988., ''Gospa iz Međugorja'', Vjesnik, Zagreb 1989., ''Nesretna fortuna'', AŠ Delo, Beograd 1989., ''Domovinski rat – interwievi'', Azur, Zagreb 1993., ''Duhovnosti novog doba'', Reta, Zagreb 1995. ''U pandžama pohotnog Zmaja'', (roman) Venerus, Rijeka 2011, ''Arkadijski brevijar'' Hipnotika d.o.o. Zagreb, 2011, ''Intimna sanjarica Zagreba'' (priče), Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2013., te sada ''Pjesme od formata, ''Semafora'', Zagreb 2014.

Pročitaj »

Natječaj za najbolji neobjavljeni roman

Pisača mašina

Izdavačka kuća V.B.Z. jedanaesti put raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine.   Najboljem romanu, koji u rukopisu pristigne na natječaj, bit će dodijeljena V.B.Z. – Tisak Media književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman godine, a autoru uručena novčana nagrada u bruto iznosu od 100.000,00 kuna. Rok za slanje rukopisa na natječaj je 1. kolovoza 2014. godine, a rukopisi se predaju pod šifrom. Tekst javnog natječaja s detaljnim propozicijama dostupan je na internetskim stranicama www.vbz.hr.   Upravo zato što je situacija u hrvatskom izdavaštvu danas gotovo katastrofalna, što smo suočeni s drastičnim smanjenjem prodaje, ubrzanim urušavanjem knjižarskog sustava, protjerivanjem kulturnih rubrika iz medija, gotovo potpunim nestankom književne kritike te gašenjem najvažnijih nagrada, smatramo da kao izdavač, koji je svojim izdanjima godinama sudjelovao u profiliranju hrvatske i regionalne književne scene, trebamo na svaki način poticati čitanje i pisanje, te graditi kulturne mehanizme koji je obnavljaju i ojačavaju.   Stoga je V.B.Z., uz podršku Tisak Medije, najagilnijeg i najuspješnijeg knjižarskog lanca danas u Hrvatskoj, te podršku Jane „vode s porukom“, nakon dvogodišnje stanke odlučio ponovo raspisati natječaj za najbolji neobjavljeni roman. Vjerujemo da je u vremenu krize ova regionalna nagrada snažan način poticanja i pisanja i čitanja, te smo iznimno zadovoljni što smo u Tisak Mediji i Jani pronašli partnere koji razumiju njezinu važnost za ovaj kulturni prostor, te za uspostavljanje regionalnih književnih veza.   Dosadašnji dobitnici nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman godine u razdoblju od 2002. – 2010. godine bili su Josip Mlakić za roman Živi i mrtvi, Marinko Koščec za roman Wonderland i Jelena Marković za roman Escajg za teletinu, Davor Špišić za Koljivo, Nura Bazdulj-Hubijar za Kad je bio juli, Hrvoje Šalković za Pravi se da ovo nisi vidio, Svjetlana Gjoni za Nula Nemo, Predrag Crnković za Beograd za pokojnike, Dragan Pavelić za Proljeće u Karolinentalu, Aleksandar Novaković za roman Vođa, Ankica Tomić za Naročito ljeti.

Pročitaj »

Drugi Festival svjetske književnosti

Knjige

Drugi po redu Festival svjetske književnosti trebao bi se održati od 4. do 13. rujna.   Najavljena su neka velika svjetska imena:  Javier Cercas, Aleš Debeljak, Patrick deWitt, María Dueñas, Semezdin Mehmedinović, Francesca Melandri, Sami Michael, Lawrence Norfolk, Aleksandar Prokopiev, Kjell Westö, Slavenka Drakulić, Renato Baretić, Igor Štiks...   Ukoliko želite volontirati javite se na mail posao@fraktura.hr

Pročitaj »

Otkrivena zbirka 150 novih bajki

Bajka

Zbirka bajki njemačkog povjesničara Franza Xavera von Schönwertha bila je pohranjena u arhivu u Regensburgu te je ponovno otkrivena nakon 150 godina.   Novi svijet magije, čudnovatih životinja, hrabrih mladih prinčeva i zlih vještica ponovno je izašao na svjetlo dana, nakon otkrivanja jedinstvenog arhiva.   Priče iz kolekcije zapravo su sačuvani mitovi, legende i bajke koje je okupio lokalni povjesničar Franz Xaver von Schönwerth (1810–1886) u bavarskoj regiji, otprilike u isto vrijeme u koje su slavna braća Grimm sakupljala bajke koje su postale sastavni dio opće kulture diljem svijeta.   Von Schönwerth je proveo nekoliko desetljeća istražujući i prikupljajući priče od lokalnog stanovništva, radnika i seljaka koji su prenosili iskustva o običajima, tradicijama, povijesti te je pismeno bilježio njihove usmene predaje.   'Nigdje u cijeloj Njemačkoj nitko se ne bavi prikupljanjem folklora toliko predano i precizno te s tolikom empatijom kao Von Schönwerth', napisao je 1885. Jacob Grimm, koji je u preporučio povjesničara čak i kralju Maximilianu II. od Bavarske, kao 'jedinu dostojnu zamjenu za njega i njegova brata'. Također, suvremeni znanstvenici smatraju njegovu zbirku jednom od najznačajnijih kolekcija na njemačkom. Von Schönwerth je napravio kompilaciju svojih radova i bilješki 'Aus der Oberpfalz – Sitten und Sagen', objavljenu u tri dijela 1857., 1858. i 1859., međutim knjiga nikad nije postigla značajan odjek i pala je u zaborav.   Erika Eichenseer, kustosica kulture u Oberpfalzu, tijekom proučavanja arhiva, naišla je na njegove radove, od kojih su mnoge priče u potpunosti nove, nikad dosad zabilježene u europskim zbirkama bajki. Eichenseer je objavila selekciju odabranih priča iz Von Schönwerthe kolekcije. Jedna od njih je bajka o djevojci koja bježi od vještice pretvarajući se u jezero. Vještica je pronalazi i sjeda na nju, ispija svu vodu iz jezera, proždire svoju mladu žrtvu, koja zatim koristi nož da izreže put iz vještičjeg trbuha.   No kolekcija, osim nepoznatih priča, sadrži i bajke na kojima su odrasle generacije djece: Pepeljugu i Matovilku. Eichenseer tvrdi da njegova zbirka nije namijenjena isključivo djeci.

Pročitaj »

Zašto vjerujemo u čudne stvari?

Weird stuff

2.7. u 19 sati u klubu Booksa gostuje Saša Ceci, fizičar, bloger i omiljeni 'razbucavatelj mitova', koji će predavati na temu "Zašto vjerujemo u čudne stvari"   Saša Ceci je fizičar koji radi na Institutu Ruđer Bošković i povremeno predaje na Sveučilištu u Zagrebu. Osim znanstvenim radom, bavi se i promocijom znanosti pa tako već više od tri godine piše znanstveno-popularni blog Blesimetar na portalu Jutarnjeg lista. Jedan je od osnivača Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja te suorganizator mjesečnih tribina o razbijanju mitova Skeptici u pubu.   "Saša je otvoren mogućnosti da griješi, svjestan je različitih motrišta, ne moralizira i rijetko zauzima superioran stav, a upotreba kolokvijalnog jezika, humora i autoironije njegove kritike i analize čini ljudskima, konstruktivnima i nadasve zabavnima", kaže Cecijev kolega znanstvenik, filozof Pavel Gregorić.   Saša Ceci će s prezentacijom "Zašto vjerujemo u čudne stvari?" pokušati na zanimljiv, jasan, duhovit i znanstvenim laicima razumljiv način pojasniti zašto smo skloni povjerovati u razne oblike, pojave, događanja koji se, jednostavno rečeno, opiru zdravom razumu.

Pročitaj »

Crtani romani šou 2014.

Dylan Dog

U utorak, 6. svibnja u 19 sati u klubu Booksa će u sklopu Književnog budoara, a na tribini ‘Strip-tease Matka Vladanovića’, gostovati Slaven Gorički, direktor poznatog i omiljenog strip festivala Crtani Romani Šou.   Crtani Romani Šou međunarodni je festival stripa koji u Zagrebu traje već 16 godina. Za razliku od prijašnjih godina kada se festival održavao u listopadu u Tvornici kulture, ove će se godine održati usred proljeća u Domu hrvatskih likovnih umjetnika (Džamija). Iako cijeli program festivala još nije poznat, popis najavljenih gostiju daje naslutiti kako će i ove godine CRŠ nastaviti s vlastitom tradicijom predstavljanja Bonelli ‘škole’, BD-a i američkoga stripa. Tako će zagrebačkim ulicama u svibnju promarširati Paolo Eleuteri Serpieri (‘Druuna’),Roberto Diso (‘Mister No’), Moreno Burattini, Marco Verni i Marcello Mangiantini (‘Zagor’) i John McCrea(‘Hitman’), a domaće boje branit će Darko Kreč (‘Boduljko i Žbunika’, ‘Kvark’, ‘Karlek’) i Dalibor Talajić (‘Dexter’, ‘Deadpool’, ‘X-men’).   Voditelj tribine Matko Vladanović s gostom će razgovarati o programu festivala, izazovima festivalske produkcije i budućnosti CRŠ-a. K tome, Slaven Gorički posjetiteljima tribine u Booksi će otkriti i ime najnovijeg gosta ovogodišnjeg CRŠ-a koji je tek pred koji dan potvrdio svoj dolazak.

Pročitaj »

Prodaje se Dickensovo pismo

Charles DIckens

Pismo koje je Charles Dickens 1852. godine napisao nadzornici Urania Cottage, skloništa za siromašne žene, bit će prodano 21. svibnja na aukciji Christie.   Pismo je poslano iz njegovog doma na Tavistock Square u Londonu nadzornici Georgiani Morson, a obavještava je o pripremama koje je potrebno izvršiti za primanje Elize Wilkins u utočište.   Dickens je 1847. godine sa svojim prijateljem Baronessom Burdett – Couttsom osnovao dom za žene beskućnice Urania Cottage. Sklonište je nazvao prema grčkoj božici astronomije i ljubavi, a sam je postavio pravila doma, uredio vrt i donio klavir, koji je ženama bio glavna zabava.   Ostavljao je letke po cijelom Londonu reklamirajući svoj dom, a osobno je razgovarao sa svakom potencijalnom stanarkom. Kada je saznao da je londonsko društvo šokirano što u takvoj ustanovi imaju klavir, proširio je glasine kako će ih uskoro imati na desetke, po jedan za svaku ženu.   Dickens je poznavao gradsko siromaštvo bolje od bilo kojeg viktorijanskog pisca. Nikada nije zaboravio kako je kao dijete radio u tvornici, dok su mu roditelji i braća bili zatvoreni zbog duga.   Žene kojima je dao dom bile su bivše zatvorenice, nezaposlene žene i bivše prostitutke. Većina njegovih suvremenika bila je šokirana činjenicom da atmosfera nije bila ni slična onoj koja je vladala u domovima Dickensovih romana. Urania je imala čvrst režim, ali u domu je vladala sreća i nada. Mlade žene dobivale su kvalitetne obroke, lijepu odjeću, a stjecale su i određene vještine s ciljem da se jednom zaposle i udaju.   Dom je zatvoren 1862. godine, nakon što je prestalo prijateljstvo Dickensa i Burdett-Couttsa. Pismo je generacijama čuvano u obitelji Georgine Morson, a danas je u vlasništvu privatnog kolekcionara.

Pročitaj »