Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Kolumne > Kozmos i nevjerojatan život C.Sagana
Carl Sagan

Kozmos i nevjerojatan život C.Sagana

U trećoj epizodi druge sezone Nove, povodom njegovog rođendana, smo pričali o Carlu Saganu. Carl Edward Sagan rođen je 9. studenog 1934. u Brooklynu, New York,. kao sin Samuela Sagana i Rachel Molly Gruber.

 

Autor: Marko Šimac

 

Jedan od najvažnijih trenutaka u njegovom životu je bio odlazak na Svjetsku izložbu u New Yorku. Tema izložbe bila je svijet sutrašnjice, blistava budućnost koju donosi razvoj znanosti i tehnologije.

 

O svojim roditeljima kaže: „Moji roditelji nisu bili znanstvenici. O znanosti nisu znali gotovo ništa. Ali, upoznavajući me istovremeno s čudima i sa skeptičnošću, poučili su me dvama supostojećim stanjima misli ključnim za znanstvenu metodu. Bili su na korak od siromaštva, ali kada sam izjavio da želim biti astronom, od njih sam dobio bezrezervnu podršku – unatoč tome što su, kao i ja uostalom, imali tek najrudimentarniju ideju o tome čime se bavi astronom. Nikada mi nisu rekli da bi, sve u svemu, bilo bolje da budem liječnik ili odvjetnik.“

 

Saganovo školovanje je bilo uobičajeno za to doba, a interes za znanost održavao je čitanjem popularno-znanstvenih časopisa te znanstvene fantastike. Pravo znanstveno obrazovanje započinje tek na fakultetu, na Sveučilištu Chicago, gdje je diplomirao na polju fizike, a potom i doktorirao na polju astronomije i astrofizike.

 

U sklopu suradnje s NASA-om, Sagan je radio pripremu astronoma programa Apollo prije puta na Mjesec, dizajniranje eksperimenata na NASA-inim misijama te sudjelovao u određivanju mjesta slijetanja na Mars misija Viking. Na njegov nagovor postavljene su zlatne ploče na misije Pioneer i Voyager, svojevrsne vremenske kapsule, koje govore o jednoj vrsti, koja živi ili je živjela na trećem planetu od Sunca.

 

Među prvima je zaključio kako je Venera vrući i suhi pakao. Kao uzrok tome prepoznao je učinak staklenika, uzrokovan velikim količinama ugljičnog dioksida. Upozorio je na opasnost rasta temperature na Zemlji, uslijed ispuštanja velikih količina tog plina. Pretpostavio da na Jupiterovom mjesecu Europi ispod leda postoji ocean, pomogao je objasniti crvenkastu izmaglicu u atmosferi Titana te sezonske promjene na Marsu, kao i pitanja vezana za atmosfere Jupitera i Venere.Postavio je hipoteze o teoretskom životu u atmosferama Jupitera ili Venere, ispod leda Europe te na Marsu. Jedan je od začetnika programa SETI, potrage za inteligentnim životom u svemiru.

 

Uspio je nagovoriti znanstvenike u NASA-i da okrenu kamere Voyagera i s ruba Sunčevog sustava snime naš planet. Fotografija je postala planetarno popularna pod nazivom Plava točka u beskraju i zorno pokazuje koliko smo maleni i ranjivi.

 

Unatoč svemu, Carl Sagan je najpoznatiji po seriji Kozmos. Bio je jedan od autora i narator te planetarno popularne serije. Ona se, u 13 nastavaka, emitirala tijekom 80-ih godina i bla jedna od najgledanijih tog vremena. Procjenjuje se da ju je gledalo preko 500 milijuna ljudi u preko 60 zemlja svijeta. Serija je ostavila dubok trag u popularizaciji znanosti i potaknula mnoge ljude da se počnu baviti znanošću. Uz seriju, Sagan je izdao i knjigu Kozmos.

 

Uz Kozmos, Sagan je izdao mnoge druge radove i knjige. Primjerice nastavak Kozmosa, „Plavu točku u beskraju: Viziju ljudske budućnosti u svemiru“, „Koliko Sunaca, koliko svjetova“, „Svijet progonjen demonima“, „Zmajevi Edena: Spekulacije o razvoju ljudske inteligencije“ i mnoge druge, a autor je i znanstveno-fantastične knjige „Kontakt“, po kojoj je snimljen istoimeni film.

 

Carl Sagan je umro u 62. godini života u Seattleu 20. prosinca 1996., od posljedica upale pluća, nakon dugogodišnje borbe s mijelodisplazijom i transplantacije koštane srži.

 

Za više informacija o temi poslušajte snimku Nove – emisije o svemiru i svemu ostalom.