Naslovna > Kolumne > Mehanizam nastanka Sunčevih baklji
sunceva

Mehanizam nastanka Sunčevih baklji

Sunčeve baklje izbačaji su plazme s površine Sunca koji obasipaju Zemlju strujom vrlo brzih nabijenih čestica te uzrokuju pojavu polarne svjetlosti.

 

Međutim osim za izazivanje tog prelijepog fenomena, brze nabijene čestice mogu biti odgovorne za smetnje u komunikaciji, oštećivanje satelita, pojavu telurnih struja u plinovodima, naftovodima i sličnim konstrukcijama te opasno i potencijalno smrtonosno ozračivanje astronauta. Sve ovisno o tome koliko je izbačena baklja jaka.

 

Za sada su znanstvenici poznavali razlog nastajanja najjačih i najopasnijih baklji, poznatih kao koronarni izbačaj mase (CME). Ovih dana međunarodni tim znanstvenika, predvođen s Peterom Wyperom sa Sveučilišta Durham, Velika Britanija, vjeruje da su došli do odgovora na pitanje uzroka nastanka Sunčevih baklji svih veličina.

 

Tim je, na temelju do sada prikupljenih podataka o aktivnosti Sunca, simulirao nastajanje dva tipa sunčevih baklji – relativno slabih koronarnim mlaznih struja te najjačih poznatih, već spomenuti koronarnih izbačaja mase. Od prije je bilo poznato da su oba tipa vezana za pojavu malih zmijolikih filamenta nisko u atmosferi Sunca, no nije bilo poznato što uzrokuje količinu izbačene mase nabijenih čestica, kao i njihovu brzinu, što u biti određuje jačinu baklje. Detaljnim istraživanjem i ponavljanjem simulacija otkrili su kako je u oba slučaj uzrok izbačaja mase nabijenih čestica magnetska rekonekcija u Sunčevoj atmosferi. Riječ je o pojavi koja se događa kada se susretnu dva magnetska polja. Tada silnice magnetskih polja pucaju te se ponovno prespajaju okomito na prethodni smjer kretanja (pojasniti pomoću vizualizacije palcem i kažiprstom). Pri tome se oslobađaju velike količine energije.

U slučaju Sunca, magnetske silnice izviru na različitim mjestima na njegovoj površini i prostiru se u prostor. Kada dođe do susreta silnica dvaju magnetskih polja, one pucaju i prespajaju se tako da dio mase plazme zarobljen novonastalim silnicama biva vraćen na površinu Sunca a drugi dio biva izbačen prema svemiru. Često s energijama dovoljnim da se otrgnu gravitacijskom zagrljaju naše matične zvijezde i jurnu u svemir u obliku Sunčeve baklje. Najčešće se to događa na vrhuncima Sunčevog 11-godišnjeg ciklusa, kada na površini Sunca ima najviše pjega – tamnijih mjesta niže temperature u odnosu na ostatak Sunca, a na kojima izviru silnice magnetskih polja.

 

Spomenuti mehanizam bio je poznat u slučaju CME, no sada je spomenuti tim znanstvenika pokazao da vjerojatno isti mehanizam uzrokuje nastanak svih tipova Sunčevih baklji. Od najjačih do najslabijih. Pri tome jačinu Sunčeve baklje određuje jakost magnetskog polja na površini Sunca.

 

Sljedeći korak je potvrditi modelirani proces detaljnim proučavanjem Sunčeve površine, jakosti magnetskog polja i pojavama koje prethode različitim oblicima Sunčevih baklji. Tim se nada da će se njihove pretpostavke potvrditi. To bi omogućilo znatno precizniju vremensku prognozu i mnogo ranije predviđanje pojave i intenziteta Sunčevih baklji. Tako bi se pravovremeno moglo utjecati na to da se zaštite najosjetljiviji instrumenti te na sigurno sklone ili evakuiraju astronauti koje se u to vrijeme nađu u svemiru.

 

Piše: Marko Šimac