Naslovna > Vijesti > Novi nagradni bonus na hrvatski javni dug
novci

Novi nagradni bonus na hrvatski javni dug

U rujnu prošle godine Svjetska banka odobrila je Hrvatskoj zajam od 70 milijuna eura za projekt modernizacije sustava socijalne zaštite.

 

Prema riječima ministrice Opačić, reformom zbog koje je zajam dignut, objedinit će se sustav socijalne zaštite. To uključuje i osnivanje jedinstvenog novčanog centra, kako bi se korisnicima osiguralo jedno mjesto na kojem će moći podnositi zahtjev i ostvariti pravo na novčane naknade. Tako bi se smanjili troškovi, ali i potrebno vrijeme.

 
Na prvi pogled sve je u redu. Svima nam je jasno da je za reforme potreban novac, a i ovo definitivno nije prvi put da se država zadužuje u ovolikoj mjeri. Sjetimo se samo jedne podosta mračne činjenice – iznos hrvatskog javnog duga je gotovo 54 milijarde eura. Sada, kad ste upili tu informaciju, vratimo se na reformu sustava socijalne zaštite.

 
Prošli tjedan kroz medije se počela provlačiti informacija kako za reformu nije potrebno 70 već 20 milijuna eura, te da se zapravo ne zna na što će se utrošiti dodatnih 50 milijuna takozvanog „nagradnog bonusa“. Naravno, nije riječ ni o kakvom bonusu budući da će porezni obveznici otplaćivati cjelokupan iznos kredita. Istaknula je to i HDZ-ova Nada Murganić na otvorenju 17. sjednice Hrvatskog sabora. Njoj uopće nije jasno zašto su potpisnici ovog ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom uopće pristali na toliki iznos. „U vrijeme prezaduženosti Republike Hrvatske postavlja se pitanje zašto smo prihvatili 50 milijuna tzv. nagradnog bonusa koji se tako zove, a ustvari ima sve elemente kredita. Vraćati će se po kamati i u anuitetima čak do 2038. godine“, rekla je Murganić.

 
Također, Murganić je istaknula kako ugovor sa Svjetskom bankom o podizanju tolikog zajma nije bio jasan od samog početka: „U Hrvatskom saboru je taj ugovor bio na potvrdi, međutim i tada u raspravi, a i inače baš se nije stekao dojam da je svima jasno, čak i Vladi, za što će se toliki novac upotrijebiti“.

 
Podsjetila i kako se za zakone koji su se donosili kao podloga socijalnoj reformi nisu predviđali dodatni troškovi. „Kada smo donosili u Hrvatskom saboru zakone koji su bili podloga socijalnoj reformi, uvijek se naglašavalo da za te zakone nisu potrebna dodatna financijska sredstva niti ih treba osiguravati u državnom proračunu, već da će se zakon implementirati iz razloga što će se uvesti nove racionalizacije. I sada se mi u socijalnoj skrbi s pravom čudimo zašto smo kratki čak za 70 milijuna eura“, dodala je Murganić.

 
Istaknula je i kako središnji dio ove reforme – Jedinstveni novčani centar za isplatu naknada – ima itekako dobru podlogu: „Jedinstveni novčani centar bio je jedan od projekata koje je obećala ova Kukuriku Vlada i on ima jako dobru podlogu, bez obzira što možda i nije potpuno završena informatizacija“.

 
Budući da se osim jedinstvenog centra za isplatu naknada i suzbijanja korupcije u socijalnom sustavu, drugi konkretni dijelovi reforme uopće ne spominju, nikome nije jasno čemu toliki iznos zajma. Zapitala se to i Murganić: „Pa kako je moguće da nam trebaju toliki milijuni eura samo zato da se novčane naknade sada iz centara za socijalnu skrb preusmjere na urede državne uprave?“

 
Eh, kako je moguće… Znaju u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Valjda. Zovemo ih od ponedjeljka, ali ljudi nadležni za sporni zajam jako su zauzeti. Čime, pitamo se? Tko zna, možda pokušavaju rasporediti dodatnih 50 milijuna eura koje su pozajmili.

 

Azra Ayyash