Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Zagreb > Povratak kipa bana Josipa Jelačića
ban-jelacic-statue

Povratak kipa bana Josipa Jelačića

Danas, 7. listopada, obilježava se 29. obljetnica povratka kipa bana Josipa Jelačića na glavni zagrebački trg koji po njemu i nosi ime.

 

Piše: Neno Talijančić

 

Na današnji dan 1990. godine kip je svečano vraćen na trg nakon što je po dolasku komunista na vlast 1947. godine maknut, a u njegovom odsutstvu nazivao se Trg Republike. Restauraciju je obavila obitelj poduzetnika Željka Šelendića koji je na natječaju pobijedio jer je ponudio besplatno izvođenje svih radova. S obzirom na to da su neki dijelovi bili uništeni, Šelendići su ih iznova napravili, kao i gipsanu repliku za slučaj da se spomenik ošteti.

 

Nakon tri mjeseca restauracije obnovljeni spomenik krenuo je iz ulice Bešići, te se preko Gračana i Ksavera vratio na Trg. Za službeno otvaranje simbolično je izabran 16. listopada, datum Jelačićeva rođenja. Svečanost je pred više od 100 tisuća okupljenih otvorio gradonačelnik Boris Buzančić, a potom hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman nakon čega je počelo veliko slavlje.

 

Inače, u narodu je ustaljen mit da je kip originalno bio okrenut na sjever kako bi sabljom pokazivao prema Mađarskoj, gdje je ban Jelačić vodio bitke protiv Mađara. Ipak, ideja njegovog autora Fernkorna bila je dosta manje romantizirana. Kip je bio okrenut na sjever da bi pokazivao prema najnaseljenijem dijelu grada u vrijeme njegova postavljanja – Gornjem gradu.

 

“Okrenite spomenik prema najživljem dijelu grada! – napisao je Fernkorn 1865. god. zagrebačkom Odboru za podizanje spomenika Jelačiću, ne znajući da je upravo tom porukom sažeto opisao naš grad. Sjeverni dio grada, iznad Jelačićeva trga – Grič i Kaptol – još je u to vrijeme bio središtem svim zbivanjima, vezanim za upravo tu podignuta najreprezentativnija zdanja”, napisala je Božena Kličinović u knjizi Anton Dominik Fernkorn: Spomenik banu Josipu Jelačiću.

 

Spomenik je originalno otkriven sedam godina poslije banove smrti, 16. prosinca 1866. godine. Tog hladnog prosinačkog jutra otkrivanju kipa trebao je prisustvovati i car Franjo Josip, ali je na kraju ipak poslao svog zastupnika. To je ujedno i prvi zagrebački spomenik napravljen u bronci, a njegov idejni tvorac je Bečki kipar, Anton Dominik Fernkorn.

 

“Već u rano jutro na Jelačićevu trgu počeo se sabirati svijet. Poslije 10 sati dođoše na trg krajišnici Banovci (iz Gline i Petrinje po jedna počasna satnija), praćeni vojnom glazbom, poređali su se uz sjevernu stranu trga. Prozori su bili urešeni spuštenim sagovima, a na kućama su se resile zastave. (…) Točno u 11 zasvirala je glazba, a sav narod pogleda prema zapadnoj strani trga. Ondje se pokazao ban Šokčević, praćen svitom. (…) Istodobno su se oglasili topovi na Zrinskom trgu i jeka ispaljenih pušaka, gromko klicanje masa, itd. Nakon crkvenog obreda glazbeni dio izveli su hrv. umjetn. društvo ‘Kolo’ i članovi Glazbenog zavoda itd”, pisalo je u zagrebačkim novinama tog dana.

 

Dolaskom komunista na vlast, banov kip je uklonjen s glavnog zagrebačkog trga pod okriljem noći 1947.godine. Od potpune propasti spomenik je spasio dr. Antun Bauer koji je njegove dijelove čuvao u podrumu zagrebačke Gliptoteke, čiji je bio ravnatelj.