Naslovna > Kolumne > Saga: Obrazovna reforma
skola

Saga: Obrazovna reforma

Početak mjeseca neki će pamtiti po šetnji koja je mnogima zadavala glavobolje.  Naime, s početkom lipnja prošle godine započeo je prosvjed podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi. 

 

Do njega je došlo nakon što je voditelj eksperimentalne skupine Boris Jokić dao ostavku, motiviran odbijanjem njegove reforme, za koju je smatrao da će obrazovanje učiniti učinkovitijim i lakšim. U tome ga nije podržao tadašnji ministar obrazovanja, znanosti i sporta Predrag  Šustar, iako ga je Jokić pozvao da svoje nekadašnje riječi potpore pretvori u djela. Zaključio je, stoga, kako verbalna potpora bilo koje od političkih opcija ne znači ništa ukoliko nije stvarna i operativna. Tu podršku je dobio od desetke tisuća ljudi iz cijele Hrvatske koji su krenuli u prosvjed. Za Šustara je to ipak bila samo šetnjica po trgu, fešta, negirajući činjenicu kako je kurikuralna reforma tada ujedinila narod.

 

Prema obećanjima, reforma donosi dugoročne promjene, smisleniji sustav obrazovanja i veću uključenost roditelja u obrazovanje djece. Dijagnozu je prošle godine u emisiji Otvoreno ustanovila  novinarka HRT-a Sunčica Findak kao bolest od koje svi patimo nakon 20 godina propalih reformi školstva. U tom periodu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović za bolest je ponudila lijek: uklanjanje političkih utjecaja iz procesa reforme. Čini se kako se radilo o neučinkovitom placebu jer simptomi bolesti ne nestaju.

 

Godinu dana kasnije, mogli bi reći kako se prošlost ponavlja. Na istom mjestu se prosvjeduje iz istih razloga. Kurikularna reforma dovodi se u pitanje otkad je prošli tjedan za novu voditeljicu Ekspertne radne skupine imenovana Jasminka Buljan Culej. Njen prethodnik, Boris Jokić, dijeli mišljenje prosvjednika kako se radi o netransparentnom i nedemokratskom izboru. Ministar obrazovanja Pavo Barišić, kojem je Buljan Culej savjetnica, ponavlja kako su sadašnji članovi skupine birani po kategorijama izvrsnosti, nisu svi iz iste ustanove, sasvim drugačijih su profila, idejnih i stručnih, te se radi se o vrhunskim stručnjacima. Iako su novu voditeljicu, među ostalim, izabrali njene kolege koji su bili u komisiji, za razliku od desetaka tisuće građana Hrvatske koji su prosvjedovali protiv, Barišić inzistira na integritetu izbora.

 

S druge strane, u njega sumnjaju i sami članovi Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu reforme obrazovanja. Jedan od njih, Josip Milat, radi prekolegijalnog procesa odabira nove voditeljice podnio je ostavku. Milat ima mail-ove koji dokazuju kako članovi povjerenstva koji donosili odluku nisu imali životopise niti akcijske planove kandidata te su morali glasovati na riječ. I bivši ministar obrazovanja, Vedran Mornar, potvrdio je da su članovi Povjerenstva glasali na temelju čiste vjere. Pretjerana kolegijalnost prema novoj voditeljici potakla je Mornara da preispita svoju vjeru u postupak kojim je izabrana. Najavio je zato ostavku ukoliko se otkrije još nepravilnosti. Njegov kolega Milat ipak ga nije gurnuo preko ruba kada je za T-portal izjavio kako je akcijski plan provedbe Strategije iz natječajne dokumentacije Buljan Culej previše sličan prethodnom. Mornar smatra da je njegov plan već postao dio prošlosti.

 

Najveći problem, po njegovom osobnom mišljenju, leži u tome što su njegove ideje bile bolje. Novi plan ukinut će uvođenje 9-godišnje osnovne škole tako što će iskoristiti činjenicu da će predškola biti obvezna. Osim toga, ne predviđa se eksperimentalna provedba reforme jer se za nju ne vidi potreba. Mornar iz navedenog ne shvaća kako je tako moguće napraviti iole ozbiljnu reformu te novu naziva pro forma reformom. Radije bi se vratio u blisku prošlost, kada je još mogao utjecati na reformu. Ali neki bi rekli da ionako, barem po pitanju obrazovanja, živimo u prošlosti. Radnička fronta odazvala se pozivu na prosvjed iz bojazni da se reformu pokušava konzervativno oblikovati. Upozoravaju da je ono što bi trebalo doći kao druga verzija kurikularne reforme, unatoč svim manama prve, daleko gore.

 

I predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je izjavila kako se protivi ideološkom uplitanju u reformu, ali, u pokušaju da bilo što poduzme po tom pitanju, pokazala je kako uopće nije svjesna problematičnosti. Njena rješenja uključuju uvođenje ideoloških predmeta u škole kao izbornih te razdvajanje Hrvatskog jezika na dva predmeta: osnovni i napredni. Ministar Barišić odbacio je njene prijedloge u korist svoje omražene, stručne ekipe, koju je ocijenio kao prave stručnjake za takva pitanja. Kada se napokon odluče što je najbolje za buduće generacije, pitanje je hoće li se njihove ideje provesti u praksu, upozorava bivši šef Povjerenstva, Neven Budak. Njegov rad na planu reforme s Mornarom i Jokićem, radi ažurnosti i brige vladajućih za mlade, nije urodio plodom.

 

Naime, Ministarstvo obrazovanja je tada pokrenulo samo 19% predviđenih mjera, dakle manje od jedne petine. Odonda do danas nisu pokrenuli niti jednu novu mjeru. Budak pretpostavlja da je kvaliteti obrazovnog sustava pridonijela upravo takva konzistentnost i stabilnost rada nadležnog Ministarstva.  Pretpostavlja kako je navedeni postotak do danas, zbog rastućeg broja mjera koje se ne pokreću, pao na ispod 10%. Na mladima svijet ostaje. Ali isključivo na njima, jer se na vladajuće još neke vrijeme neće moći osloniti, smatra Budak. Boji se da će se ova tendencija, što traje već godinu i pol, nastaviti. Smatra da će tako barem 4 generacije djece biti upropaštene jer im je oduzeto pravo na kvalitetno školovanje.

 

I dok djeca čekaju, ministar Barišić u trci je s vremenom. Njegovo Ministarstvo u javnu raspravu pustilo je izmjene zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Sindikati i nevladin sektor upozoravaju da one Barišića spašavaju od gubitka znanstvenog zvanja pokaže li se da je autoplagirao svoj doktorski rad. Zato je provedba reforme, usprkos protivljenju, upregnuta u petu brzinu, ako vjerujete u tvrdnje nove predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva Dijane Vican. Vican izvještava kako reforma ide turbo, da rudarski posao na njoj nastavljaju ozbiljni suradnici koji se samo umnožavaju. Uvjerava kako će promjene u obrazovnom sustavu biti vidljive već početkom slijedeće školske godine. Ima viziju učitelja, ravnatelja i roditelja zadovoljnih rezultatima.

 

Organizatori prosvjeda, inicijativa GOOD okupljena oko udruga civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima, nastavit će se boriti za ispunjenje zahtjeva Vladi koja smatraju neizbježnim za provođenje obrazovne reforme. U tu svrhu traže razrješenje ministra Pave Barišića, razrješenje predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva Dijane Vican te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine. Emina Bužinkić iz GOOD inicijative poziva sve građane i građanke da oblikuju one koji će to tek postati. Smatra kako bi uvođenjem građanskog odgoja prije više od 2 desetljeća, kada je reforma trebala početi, danas imali snažnije civilno društvo i snažniju političku participaciju.

Piše: Janja Pilić