Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Kolumne > Svemirsko smeće – sve veći problem
Space junk

Svemirsko smeće – sve veći problem

Ako neka vanzemaljska civilizacija u budućnosti posjeti Sunčevu sustav, u orbiti oko Zemlje će otkriti tragove naše civilizacije u vidu svemirskog smeća, tisuće tona skupocjene tehnologije prepuštene zubu vremena.

 

Ta napuštena tehnologija je van kontrole i predstavlja opasnost za sve nove svemirske brodove, postaje i satelite koje lansiramo. Problem je svake godine sve veći i ako se nešto ne poduzme, niske orbite mogle bi u budućnosti postati preopasne za letove brodova s ljudskom posadom.

 

Nedavno su izašli neki brojevi koji nam govore koliko smeća zapravo ima iznad naših glava. Europski Centar za Svemirske Operacije (ESOC) objavio je kako je od početka svemirske ere, 4. listopada 1957., obavljeno 5250 lansiranja. Od 23.000 velikih objekata u orbiti, samo 1.200 čine operativni sateliti. Od preostalih 22.000 objekata, 8250 su neaktivni sateliti a 13.500 objekata čine gornji stupnjevi raketa, adapteri za teret, zaštitni pokrovi i ostala tehnologija potrebna za dopremanje satelita u orbitu. Vjeruje se kako je čak 64% objekata od tih 23.000 doživjelo neki stupanj raspada, a postoji cijela jedna populacija fragmenata koje nije moguće pratiti redovito i čine veliku skrivenu opasnost. Uz te velike komade opreme, Zemlju opasuje oblak od više od 750.000 fragmenata svemirskog smeća većih od centrimetra. Sve u svemu, oko Zemlje kruži oko 7.500 tona razne tehnologije.

 

Svaki od navedenih fragmenata kreće se u prosjeku brzinom od oko 7.5 km/s u odnosu na površinu planeta, što mu daje veliku kinetičku energiju. Energija gibanja objekta mase 10 grama pri tim brzinama jednaka je obiteljskom automobilu pri 75 km/h ili 0.1 kg eksploziva TNT-a. Kao što smo svi svjesni, kada automobil udari pri 75 km/h u nešto to ima katastrofalne posljedice, a kod ovako sitnih objekata energija takvog udara koncentrirana je na veoma malenoj površini, što ga čini još probojnijim. Kako relativne brzine između pojedinih objekata mogu biti čak 16 km/s energiju sudara mogu biti daleko veće od našeg primjera (kinetička energija raste s kvadratom brzine.)

 

Stanje sa smećem u orbiti moglo bi se dodatno pogoršati ulaskom privatnih kompanija u posao lansiranja, što će dovesti do većeg broja satelita a time i stvaranje svemirskog smeća. Trenutno postoji nešto što bi se moglo opisati kao preporuka lijepog ponašanja u orbiti, što nije obvezujuć dokument, već se očekuje od kompanija da same poduzmu korake kako bi se količina generiranog smeća svela na minimum. Tako je česta praksa namjernog obrušavanja viših stupnjeva raketa natrag u atmosferu, kako bi tamo izgorjeli prije nego što postanu višetonske olupine koje prijete operativnim satelitima.

 

Bilo je i slučajeva kada takvih napušteni stupnjevi rakete sami od sebe dezintegriraju nakon nekog vremena, zbog popuštanja spremnika u kojima je još bilo goriva ili eksplozija baterija. Takvi događaji mogu dovesti do Kesslerovog sindrom, u kojem sudar dva objekta stvaraju fragmente koji udaraju u druge objekte i tako u lančanoj reakciji učine orbitu punom smeća. Kako izgleda Kesslerov sindrom možete vidjeti u filmu Gravity iz 2014.

 

Kako bi se doskočilo tom problemu i poduzele mjere za zaustavljanje stvaranja svemirskog smeća, u ESCO je ovih dana održana konferencija na kojoj se raspravljalo kako postaviti zakonske okvire za smanjenje količina novog i kojim tehnologijama ukloniti postojeće smeće. Naravno, cijeli proces je poprilično „pipav“ jer je nadnacionalan i u takvim slučajevima je teško zadovoljiti sve strane. Posebice je veliko pitanje tko će krenuti u čišćenje orbita od smeća, jer neuspješno uklanjanje smeća moglo bi dovesti do još većeg stvaranja fragmenata a nitko ne želi preuzeti odgovornosti za to.

 

Kako nama danas komoditet života ovisi o satelitima, od navigacije do vremenske prognoze, u interesu svih je da se orbite održe čiste, ali ako se politika previše umiješa mogli bi imati situaciju kao i s klimatskim promjenama. Danas smo svi svjesni tog problema, neovisno što smatramo njegovim uzorkom, ali se u ime nacionalnih ekonomskih politika malo poduzima kako bi mu se stalo na kraj. Nadamo se kako će sa Svemirom postupati pametnije.

Piše: Vedran Vrhovac