Radio Student Najavljuje:
Naslovna > Kolumne > Zbogom radioteleskopu Arecibo
Slika Zbogom radioteleskopu Arecibo

Zbogom radioteleskopu Arecibo

Poznati radioteleskop Arecibo se danas, 1. prosinca urušio. Podsjetimo se kako je izgrađen i zašto je bio tako značajan instrument u svijetu astronomije.  

 

Piše: Marko Šimac

 

Začetak ideje o radioteleskopu Arecibo potječe iz 50-ih godina 20-og stoljeća, iz vojnih krugova, u svrhu obrane od balističkih projektila. Tada se malo znalo o gornjim slojevima ionosfere, važnim za ranu detekciju projektila, pa je Arecibo izgrađen u svrhu proučavanja tog sloja atmosfere te općenita istraživanja.

 

U to doba William E. Gordon, sa Sveučilišta Cornell, je bio fasciniran krškim rupama na Puerto Ricu pa je predložio da se unutar jedne takve smjesti veliki radioteleskop. Izgradnja je započela sredinom 1960., a teleskop je službeno pušten u rad 1. studenog 1963. Nazvan je, po obližnjem sveučilišnom gradu, Arecibo.

 

Promjer tanjura je iznosio 305 metara. Sastojao se od 38 778 aluminijski panela dimenzija 1 x 2 metra. Teleskop je imao četiri radarska odašiljača. Prijamnici i instrumenti su bili smješteni na platformi težine 900 tona, koju su na visini od 150 metara od tanjura držalo 18 čeličnih kablova razapetih između tri armirana stupa.

 

Pomoću radioteleskopa Arecibo napravljena su mnoga znanstvena otkrića. Preciznije je određena rotacija Merkura, potvrđeno postojanje neutronskih zvijezda, otkriven binarni pulsar PSR B1913+16, za što je dobivena Nobelova nagrada, otkriven je prvi milisekundni pulsar te otkriveni prvi egzoplaneti. Njime smo po prvi puta napravili direktne slike asteroida, mapirali led u polarnim predjelima Merkura te po opazili FRB-ove (fast radio bursts), misteriozne ponavljajuće radiosignale iz svemira.

 

Bio je aktivno uključen u potragu za izvanzemaljskim životom u sklopu projekta SETI te obranu Zemlje od potencijalno opasnih asteroida određivanjem njihovog oblika, rotacije i površinske strukture. Iskorišten je 1974. za slanje kodirane radio poruka prema 25 000 svjetlosnih godina udaljenom kuglastom skupu M13 (Arecibo Message).

 

Osim u znanosti, Arecibo se proslavio i na filmu. Gledali smo ga u filmu o Jamesu Bondu, Zlatno oko, u SF filmu Kontakt te u seriji Dosjei X.

 

Početkom 21. stoljeća počeo je pad zanimanja za Arecibo i počeli su znatni rezovi u budžetu teleskopa. Čak se periodu 2015. – 2016. razmatralo i gašenje teleskopa. Prve brige oko sigurnosti pojavile su se u periodu 2010-ih godina, kada je nekoliko uragana poharalo Puerto Rico. Godine 2017. uragan Maria je uzrokovao puknuće jednog od električnih kablova instrumenata, koji je pao na tanjur i oštetio 30-ak ploča tanjura.

 

U kolovozu ove godine, nakon uragana Izak, puknuo je jedan od nosećih kablova platforme, debljine 7,5 centimetara i udario u tanjur teleskopa, ostavivši rupu od 30 metara. Iako je šteta bila velika, inženjeri su smatrali da je platforma dovoljno stabilna te da drugi kabao s istog stupa može izdržati opterećenje, jer je podnosio 60% nominalnog opterećenja.

 

Nažalost, kabao nije izdržao. Puknuo je 7. studenog. Time je narušena statika teleskopa te je procijenjeno da popravci ne mogu biti izvršeni bez opasnosti po život radnika. Teleskop se potpuno urušio 1. prosinca.
Za više informacija o teleskopu Arecibo poslušajte snimku Nove – emisije o svemiru i svemu ostalom.